May 31.2025

Digitalni tokeni (NFT) – „obveznice“ budućnosti

Obzirom da smo kroz prethodne članke obradili kako pojam i vrste digitalne imovine, tako i njeno izdavanje i usluge povezane sa digitalnom imovinom, da bismo zaokružili cjelinu upoznavanja sa osnovama digitalne imovine u ovom članku ćemo se osvrnuti na digitalne tokene.

Šta su to digitalni tokeni?

Kao što smo i prethodno naglašavali, BiH niti Republika Srpska nemaju zakonsku definiciju digitalne imovine, niti njenih vrsta, ali da bismo čitaocima približili sam pojam koristićemo se definicijom digitalnih tokena u skladu sa Zakonom o digitalnoj imovini Republike Srbije. Njime je definisano da su digitalni tokeni vrsta digitalne imovine te da označavaju bilo koje nematerijalno imovinsko pravo, koje u digitalnoj formi, predstavlja jedno ili više drugih imovinskih prava, što može uključivati i pravo korisnika digitalnog tokena da mu budu pružene određene usluge.
Karakteriše ih unikatnost, pa kada koristimo riječ digitalni token u stvari mislimo na NFT tj. “non-fungible token”. Dakle, svaki NFT je jedinstven i kao takav zapisan u blokčejn mrežu, što predstavlja svojevrsnu potvrdu o unikatnosti među korisnicima. Sama mogućnost da se bilo koje nematerijalno imovinsko pravo veže za NFT (kao npr. tvit na popularnonoj mreži “X”, ili video klip objavljen na”YouTube” video platformi) omogućili su dijeljenje i preuzimanje takvog sadržaja u milionima primjeraka, dok se vlasništvo nad prvim primjerkom ikada objavljenog tvita ili videa veže za NFT, što zanči da NFT u stvari predstavlja dokaz o vlasništvu. NFT prvog ikada objavljenog tvita tako je prodat za 2.5 miliona američkih dolara.

Za razliku od virtuelnih valuta (kriptovaluta) čija svrha se ogleda u mogućnosti plaćanja, primjenjivost digitalnih tokena je daleko šira. PA tako, u zavisnosti od toga u koju svrhu se koriste, digitalni tokeni mogu biti:

1.    Investicioni: služe kao sredstvo ulaganja. Ona svojim imaocima daju različita imovinska prava (npr. pravo na učešće u dobiti, u upravljanju društvom, pravo na kamatu i slično).

2.    Korisnički: služe kao sredstvo pristupa različitim uslugama i/ili proizvodima u oviru sistema koji je zasnovan na njima.

Najveću primjenu do sada digitalni tokeni doživjeli su prilikom investiranja u novoosnovanje (startup) kompanije, koje izdaju svoje tokene u zamjenu za određeno investciono ulaganje njihovih korisnika, koji u zamjenu za novčani ulog dobijaju token a koji predstavlja npr. pravo na učešće u dobiti tog pravnog lica.

Dakle, od korisnika tokena ne zahtijeva se bilo kakav dalji angažman (sem početnog investiranja), dok korisnik za isti stiče prava u tom društvu, definisana samim NFT-jem.

„Blokčejn je tehnologija budućnosti, a kriptovalute samo prvi prikaz njenih mogućnosti“.

Da zaključimo, mogućnosti digitalne imovine već sada pokazuju da u velikoj mjeri nadmašuju tradcicionalne sisteme, a na državi je da pomenutu oblast zakonski definiše i time svim zainteresovanima ponudi mogućnosti korištenja digitalne imovine.