May 31.2025

Mogućnosti primjene blokčejn tehnologije u naplati iskorištavanja prava intelektualne svojine

Obzirom da smo u prethodnim člancima obradili sve aspekte prava digitalne imovine, kao i mogućnosti njene primjene kako u svakodnevnom životu pa tako i u privredi tj. životu privrednih društava, ovim članom obradićemo mogućnosti koje otvara primjena blokčejn tehnologije u pogledu naplate naknada za iskorištavanje prava intelektualne svojine za sve autore, pronalazače i inovatore koji štite svoja intelektualna dobra.

Komercijalno iskorištavanje zaštićenih intelektualnih dobara se u današnje vrijeme, većinom odvija u online okruženju, dok su pravila zaštite i ubiranja naknada za iskorištavanje zaštićenih intelektualnih dobara uređena na nacionalnom nivou, te je stepen harmonizacije prava u velikoj mjeri disharmoničan među različitim državama.  Pojavom globalnih posrednika (provajdera), situacija za imaoce prava intelektualne svojine je donekle olakšana. Međutim, upotreba posrednika za naplatu naknada za npr. zaštićena autorska djela muzičke industrije i nije najsrećnije rješenje, jer većinski dio naknade od privrednog iskorištavanja pomenutih dijela pripada posredniku (npr. YouTube) a ne samom autoru.

Obzirom da je sistem virtuelnih (kripto) valuta zasnovan na decentralizaciji i razmjeni bez posrednika, to jest, da blokčejn tehnologija pruža takve mogućnosti, postavlja se pitanje u kojoj mjeri bi sistem naplate naknade za autore, pronalazače i inovatore bio olakšan da se sama naplata za iskorištavanje odvija putem blokčejn mreže?

Stav autora je – u velikoj. Kako?

Naplata putem blokčejn tehnologije:

• Ne bi zavisila od posrednika;
• Bila bi efikasnija i u velikoj mjeri brža;
• Transakcioni troškovi bili bi dosta niži od troškova redovnog prenosa sredstava.

Korištenje „pametnih“ ugovora, o kojima je bilo riječi u prethodnim člancima, predstavljalo bi i dodatnu uštedu vremena, na način da bi takav ugovor bio zaključen i izvršen svaki put kada bi neko muzičko autorsko djelo bilo preslušano na bilo kojoj streeming platformi, i za to bi automatski bila plaćena naknada imaocu autorskog prava nad tim djelom. Na ovaj način, ne samo da bi autori sticali veći iznos naknade za svoja iskorištavanje svojih dijela, već bi dovela i do potpune transparetnosti kretanja troškova i prihoda po osnovu iskorištavanja autorskog djela.

Na ovaj način, autori bi potencijalno mogli da ubiru naknade, bez potrebe za angažovanjem organizacija za kolektivno ostvarenje autorskog i srodnih prava. Sam potencijal upotrebe blokčejn tehnologijesu prepoznale i organizacije za kolektivno ostvarenje autorskih prava, te su već postojali pokušaji da se njihove aktivnost oslone na blokčejn tehnologiju, ali su svi takvi projekti bili kratkog daha upravo zbog nedostatka tačnih metapodataka.

Dakle, harmonizacija nacionalnih zakonodavstava u pogledu prava intelektualne svojine u budućnosti bi mogla napraviti čvrst oslonac za upotrebu blokčejn tehnologije u radu i samoj naplati naknada za sva autorska i srodna prava kao i prava industrijske svojine.