Jun 17.2025

Novi zakon o zaštiti ličnih podataka u BiH – šta donosi i kako se uskladiti?

Savremeno poslovanje se zasniva na prikupljanju podataka – u zavisnosti od branše, od osnovnih kontakt informacija do osjetljivih zdravstvenih ili biometrijskih podataka. Zbog toga je zaštita privatnosti postala ključna tema, kako u EU, tako i u Bosni i Hercegovini.

Novi Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH (Službeni glasnik BiH, broj 12/25), koji je objavljen 28. februara 2025. i stupio na snagu 8. marta, donosi brojne novine i u velikoj mjeri usklađuje pravni okvir BiH sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) Evropske unije. Puna primjena zakona očekuje se u oktobru 2025. godine, nakon šest mjeseci perioda usaglašavanja sa Zakonom.

Obzirom na veliki stepen promijena koje novi Zakon donosi sa sobom, pripremili smo za sve zainteresovane kontrolore i obrađivače podataka “Praktični vodič kroz zaštitu ličnih podataka u BiH – Nove institute i poređenje sa starim zakonodavstvom”, od strane advokata Jovane Diljević – Sertifikovanog stručnjaka za zaštitu ličnih podataka na teritoriji Evrope.

U nastavku predstavljamo najvažnije promjene koje donosi ovaj zakon a koje su podijeljene u osam kategorija, kao i praktične smjernice za sve one koji rukuju ličnim podacima – bilo kao kontrolori, ili kao obrađivači:

I   Prava lica na koja se podaci odnose

Zakon uvodi ista prava koja poznaje i GDPR, među kojima su:

Lica na koja se podaci odnose imaju pravo da budu informisana na jasnom i razumljivom jeziku, bez pravnih ili tehničkih izraza koje ne razumiju.

II   Principi obrade podataka

Zakon utvrđuje osnovne principe:

Takođe su propisani principi „privatnosti po dizajnu“ i „privatnosti po podrazumijevanoj postavci“, što znači da sistemi i usluge od samog početka – prvog prikupljanja podataka moraju biti podešeni tako da štite privatnost i smanje rizik od nastanka incidenata.

III  Obaveze kontrolora i obrađivača

Tehničke i organizacione mjere

Kontrolori i obrađivači su dužni da sprovedu odgovarajuće sigurnosne mjere, koje zavise od vrste, obima i konteksta obrade. To uključuje enkripciju, kontrolu pristupa, zaštitu od neovlašćenog pristupa, te uspostavljanje bezbjednosnih politika.

Evidencije i DPIA

Obavezno je vođenje evidencije o aktivnostima obrade, za pravna lica sa preko 250 zaposlenih. Izuzetak predstavljaju pravna lica sa manjim brojem zaposlenih, a koji obrađuju kategorije osjetljivih podataka ili obrađuju podatke u velikom obimu. Takođe, u koliko se sprovode visokorizične obrade (npr. biometrija, praćenje lokacije, obrada osjetljivih podataka), neophodno je uraditi procjenu uticaja na zaštitu podataka (DPIA).

Obavještavanje o povredi podataka

U slučaju narušavanja bezbjednosti ličnih podataka, organizacija mora obavijestiti Agenciju za zaštitu ličnih podataka u roku od 72 sata. Ako postoji visok rizik za prava i slobode fizičkih lica, kontrolori su dužni obavijestiti i sama lica – nosioce podataka na koja se podaci odnose.

IV   Prenos ličnih podataka preko granice

Prijenos podataka izvan BiH dozvoljen je samo pod određenim uslovima:

Na ovaj način se uspostavlja sistem koji osigurava da se lični podaci građana BiH ne mogu prenositi u države koje nemaju zadovoljavajući nivo zaštite, izuzev u situacijama kada nosioci podataka daju izričitu saglasnost za pomenuto.

V   Imenovanje službenika za zaštitu podataka (DPO)

Kada je obavezno?

Službenik za zaštitu podataka mora se imenovati:

Ko može biti DPO?

Službenik za zaštitu ličnih podataka – DPO može biti interni zaposleni ili eksterno angažovano lice. DPO mora biti stručno lice (pravnog ili IT usmjerenja), sertifikovano u oblasti zaštite ličnih podataka, a posebno u oblastima najboljih praksi zaštite podataka, procjene bezbjednosnih rizika, kao i izrade DPIA I DTIA izvještaja.

Uloga i nezavisnost

DPO je nezavisna funkcija. Lice imenovano za DPO smije biti u sukobu interesa, mora imati pristup najvišem menadžmentu i direktno komunicirati s Agencijom. Njegova zaduženja uključuju savjetovanje, nadzor nad usklađenošću, edukaciju osoblja, i učešće u procjenama uticaja.

IV   Imenovanje predstavnika u BiH

Pravna lica izvan BiH koja obrađuju podatke građana BiH, a nemaju sjedište u zemlji, moraju imenovati predstavnika u BiH.

Ovaj predstavnik služi kao kontakt tačka za Agenciju i lica na koja se podaci odnose, ali to ne oslobađa inostranu organizaciju odgovornosti. Ova obaveza važi npr. za internet platforme, e-trgovine ili aplikacije koje posluju na teritoriji BiH bez registrovanog pravnog lica.

VI   Nadzor Agencije za zaštitu ličnih podataka

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH je nadležna za sprovođenje nadzora, pružanje smjernica, primanje pritužbi i izricanje kazni. U skladu sa novim Zakonom o zaštiti ličnih podataka u BiH, Agencija je dužna da sprovodi:

U slučaju povrede Zakona, Agencija ima ovlašćenja da izdaje privremene zabrane obrade, pristupa bazama podataka, kao i da naloži konkretne korektivne mjere.

VIII   Kazne i sankcije

Zakon propisuje visoke novčane kazne za kršenje obaveza:

Kazne se određuju u zavisnosti od prirode i težine povrede, prethodnih prekršaja i stepena saradnje sa Agencijom.

Poređenje usklađenosti novog Zakona o zaštiti ličnih podataka u BiH sa GDPR Uredbom

Novi zakon BiH u suštini prepoznaje i prepisuje većinu ključnih odredbi GDPR-a, uključujući prava lica, načela obrade, ulogu službenika za zaštitu podataka i sistem nadzora. Međutim, postoje i određene razlike:

Dakle, novi Zakon se ne treba i ne može posmatrati izolovano, već kao korak ka usklađivanju sa evropskim standardima zaštite privatnosti.

Stoga, u nastavku izdavajmo preporuke (najbolje poslovne prakse) za privredne subjekte koji su dužni da se usklade sa novim Zakonom o zaštiti ličnih podataka u BiH:

Svaka organizacija koja prikuplja, čuva ili obrađuje lične podatke u BiH treba da:

  1. Izvrši analizu postojećih aktivnosti obrade i evidentira ih (mapiranje podataka);
  2. Pripremi ili ažurira Politiku privatnosti i interne pravilnike;
  3. Imenuje DPO-a ako je zakonom obavezno;
  4. Imenuje predstavnika ako je strano lice bez sjedišta u BiH;
  5. Obavi procjenu uticaja (DPIA) ako postoji visoki rizik;
  6. Obuči zaposlene o zaštiti podataka;
  7. Usvoji proceduru za prijavu povrede podataka.

Novi zakon o zaštiti ličnih podataka u BiH predstavlja veliki iskorak ka zaštiti privatnosti građana i usklađivanju sa EU pravnim okvirom. Istovremeno, on predstavlja izazov za privredu, institucije i sve subjekte koji rukuju ličnim podacima. Priprema i pravovremeno usklađivanje sa zakonom je neophodno – kako bi se izbjegle visoke kazne i očuvala reputacija.

U koliko ste u nedoumici na koji način da se uskladite sa novim Zakonom o zaštiti ličnih podataka u BiH, naš advokat – sertifikovani stručnjak za zaštitu ličnih podataka na teritoriji Evrope, vam može pružiti pravnu podršku prilikom:

Naša advokatska kancelarija Vam je na raspolaganju za sve Vaše nedoumice i potpunu pravnu usklađenost sa novim Zakonom.


Najčešće postavljana pitanja (FAQ)

  • Svi pravni i fizički subjekti koji obrađuju lične podatke u okviru svojih poslovnih aktivnosti – uključujući javne institucije (izuzev sudova), firme, preduzetnike, udruženja i strane subjekte koji nude robu ili usluge građanima BiH, a koji obrađuju podatke u velikom obimu ili obrađuju posebne kategorije ličnih podataka.
  • Kontrolor određuje svrhu i način obrade ličnih podataka. Obrađivač obrađuje podatke u ime kontrolora (npr. knjigovodstveni servis). Zakon propisuje obaveze za obje kategorije.
  • Ako se obrada vrši u javnim institucijama (izuzimajući sudove i pravosudne institucije kada se obrada vrši u okviru njihove nadležnosti);
  • Ako je osnovna djelatnost organizacije obrada ličnih podataka velikog obima podataka;
  • Ako se obrađuju posebne kategorije podataka (npr. zdravstveni, biometrijski podaci, podaci o vjerskoj, rasnoj i nacionalnoj pripadnosti, krivične presude, kažnjiva djela i mjere bezbjednosti).
  • Svako strano pravno lice koje nema sjedište u BiH, a obrađuje lične podatke građana BiH (npr. putem web stranice), mora imenovati predstavnika – advokata ili konsultansku kuću, koji je registrovan u BiH.
  • Kazne mogu iznositi do 40 miliona KM ili do 4% ukupnog godišnjeg prometa, zavisno od prekršaja. Kazne se primjenjuju na pravna i fizička lica, a određuje ih Agencija za zaštitu ličnih podataka.
  • U roku od 72 sata od saznanja za incident, morate obavijestiti Agenciju. Ako postoji visok rizik za pojedince – nosioce podataka, i njih morate direktno obavijestiti.
  • Ne uvijek. Saglasnost je samo jedan od osnova za obradu. Drugi osnovi uključuju zakonsku obavezu, ugovor, legitimni interes i slično – ali mora postojati pravno utemeljenje.
  • Preporučuje se sprovođenje interne revizije u koliko imate stručnog zaposlenog u oblasti zaštite ličnih podataka ili angažovanje stručnjaka za zaštitu podataka radi procjene usklađenosti i identifikacije rizika (GAP analizu).
  • DPIA je procjena uticaja na zaštitu podataka. Obavezna je kada se planira obrada koja može izazvati visok rizik po prava i slobode pojedinaca, kao što je biometrijska ili obrada podataka prikupljenih video nadzorom.
  • Preporuka je da edukujete i imenujete internog zaposlenog kao služebnika za zaštitu ličnih podataka, ili da angažujete eksternog stručnjaka koji će vam pomoći da vase poslovanje uskladite sa zakonom, I predložiti najbolje poslovne prakse da uzbjegnete sve buduće incidente.
  • Naša advokatska kancelarija na čelu sa advokatom Jovanom Diljević – sertifikovanim stručnjakom za zaštitu ličnih podataka, vam je na raspolaganju za postizanje usklađenosti sa novim Zakonom.


Najnovije vijesti

Nazad na blog

Službenik za zaštitu ličnih podataka (DPO) u BiH i EU: kompletan vodič za postizanje usklađenosti, praksu i greške koje vas mogu skupo koštati

Aug 21.2025

Ko mora imenovati DPO, tačni zadaci po GDPR-u i novom Zakonu BiH, EDPB mišljenja, praksa u Srbiji i Hrvatskoj, FAQ i vodič za usklađivanje U vremenu kada reputacija i povjerenje vrijede više od svake kampanje, službenik za zaštitu ličnih podataka (DPO) postaje jedan od ključnih stubova korporativne odgovornosti i pravne sigurnosti. Uloga DPO-a nije „štikliranje“ […]


Saglasnost za obradu ličnih podataka

Aug 05.2025

Saglasnost za obradu ličnih podataka: šta mora da zna Vaš službenik za zaštitu ličnihpodataka/advokat i kontrolor obrade podataka u BiH Koliko puta ste, pristupajući bilo kom veb sajtu, kliknuli na opciju „Prihvatam“ a da niste pročitali ni prvu rečenicu obavještenja o obradi ličnih podataka samo da biste pristupili sadržaju? Pristali ste na obradu ličnih podataka, […]


Zaštita ličnih podataka u industriji igara na sreću: Obaveze,kazne i rješenja u BiH i EU

Jul 28.2025

Sektor igara na sreću/gambling industrija, naročito online klađenje i kazino platforme,sve više ulazi u sferu nadzora kada je riječ o zaštiti ličnih podataka. Dok tehnologijaomogućava bržu obradu transakcija, registraciju i identifikaciju igrača, zakonodavni okvir sve više zahtijeva da priređivači jasno definišu svrhe, obim i sigurnosne aspekte obrade podataka. U Bosni i Hercegovini, novi Zakon o […]